Povrtnjak na metru kvadratnom
Mel Barholomew je izmislio metodu square foot garden. Mi ćemo ju prilagoditi metrima i vidjeti kako nam može služiti.
Moj prvi povrtnjak imao je dvanaest kvadrata. I nalazio se na terasi u predgrađu gdje sam živjela, a hranio nas je cijelu sezonu. Bilo mi je važno da iskoristim svaki centimetar prostora pa sam negdje u potrazi za savjetima kako da to izvedem, naišla na metodu square foot garden, koju je osmislio Mel Bartholomew i iskoristila najbolje od nje. Želim ju približiti i tebi jer sam se i kasnije, kroz projekte urbanih povrtnjaka koje sam radila za klijente uvjerila da ne postoji vrt koji je toliko malen da ne može biti moćan. Iznimno je praktično i jednostavno, složi se u jedno popodne. želim vam ju približiti jer je iznimno praktična ako želite napraviti svoj prvi mali vrt, a nemate puno prostora, znanja, alata ni vremena.
Čak i danas, kada su preda mnom puno veći izazovi u mojem velikom povrtnjaku, ali i kada radim urbani povrtnjak za druge, sjetim se trikova i za čas smo u džungli iz koje se vraćamo punog naramka povrća.
Što je square foot garden metoda?
Square foot garden metoda uzgoja svodi se na jednostavnu podjelu parcela/gredice na kvadratni metar odnosno kvadratne stope (autor je Englez). Autor je išao od pretpostavke da se vrt treba moći napraviti na bilo kakvoj podlozi, pa čak i betonu, zato u svojoj praksi koristi uzdignnute gredice koje puni određenom vrstom supstrata. Na tlo se, dakle, preporuča postaviti neki okvir, u njegovim vrtovima se obično viđaju drveni, u koji se ubaci precizno izmješana kombinacija komposta + gnojiva, treseta i perlita u omjerima 1:1:1. Takva mješavina postaje supstrat za sadnju. Visina okvira idealno iznosi 20 cm, no neke povrćke plićeg korijena sasvim dobro uspijevaju i u nižim okvirima. Ako je tlo ispod takve gredice travnjak ili nešto slično, nema potrebe za višim okvirom, jer će se trava s vremenom razgraditi, a tlo prorahliti djelovanjem glisti i drugih bića koja žive u tlu. Ako se pak radi vrt na nekoj čvrstoj podlozi, koja onemogućava biljkama da s vremenom šire korijenje, onda je možda zgodno razmisliti o nešto višem okviru i postavljanju malog drenažnog sloja na samo dno, kako se ne bi zadržavala voda.
U square foot garden metodi sadi se na gusto.
Sadi se najgušće moguće. Najgušće moguće. Toliko gustu sadnju omogućava strogo definirani omjer sastavnica supstrata, jer je mješavina bogata hranjivima i ima za sve biljke sasvim dovoljno nutrijenata, a jako dobro zadržava i vodu. Dakako, supstrat je potrebno obnavljati češće nego u drugim uvjetima jer biljke jako brzo pojedu sva hranjiva. Jako je važno da se uzgajaju brze kulture kao i biljke nižeg rasta, jer ako se ispod gredica nalazi beton, biljke neće imati dovoljno mjesta za razvoj korijena. Poanta ovakvog pristupa je omogućiti sadnju povrtnjaka bilo gdje, bilo kome, bez potrebe da se ulaže puno rada i vremena u obradu zemlje i poboljšavanje kvalitete tla. Iako je financijski ulog u startu nešto veći, on je skoro pa jednokratan, jer jednom oformljen povrtnjak može trajati godinama uz povremenu prihranu kroz sezonu. Na sličnom principu uzgajala sam skoro tri godine, dok nisam napravila veći vrt van grada.
Korak po korak po metodi square foot garden.
Korak 1. Najprije je potrebno premjeriti prostor, ograditi ga i nasuti supstrat. Ispod okvira se može i ne mora staviti sloj kartona, da spriječi izbijanje korova. Ja sam stavila karton i korov je svejedno izbijao. Iduće sezone stavila sam platno protiv korova i to je bio pun pogodak. U ovoj fazi nije mi bilo važno kako sve skupa izgleda, nisam pazila na estetiku, nego da bude što plodnije i zdravije.
Korak 2. Okvir se potom podijeli (mogu se i ne moraju staviti oznake od špage, da se razdijele polja) na 9 jednakih kvadrata/polja.
Korak 3. Potom sjedneš sam sa sobom i razmisliš: što mi treba, što volim jesti i, što me veseli gledati da raste. Ovo zadnje je najvažnije, jer naši vrtovi osim što su mjesta gdje raste naša hrana trebaju biti i mjesto užitka i stvaranja ljepote.
Korak 4. Nabaviš sadnice/sjeme i posadiš. Eto vrta u jedno popodne.
Mel Bartholomew je kroz godine proučavanja square foot garden metode razradio vrlo detaljan sustav i dao vrlo točne smjernice o tome koliko kojeg povrća je moguće zasaditi po jednom kvadratnom metru, unutar 9 kvadrata na koliko se okvir podijeli, što je daleko više od onoga kako se sadi klasični vrt. Pogotovo kada se kombinira visoko i nisko povrće i pametno iskoristi svaki centimetar. Pa tako kaže da se u jedan segment posadi jedna rajčica, ali 36 mladih lukova, 9 rotkvica, 4 cikle itd. Kada se kombinira ovako gusta sadnja, sa sadnjom u intervalima i berbom samo onoliko koliko treba, ovakav povrtnjak stvarno može biti bogati izvor hrane začina i cvijeća. Ja osobno nisam slijedila metodu doslovno, kao i u svakoj situaciji bitna je prilagodba, pa sam do neke svoje točne mjere došla kroz promatranje i vlastitu praksu
Nakon selidbe mog povrtnjaka na veću površinu, nastavila sam gredice puniti kvalitetnim kompostom i gnojivo, što mi je omogućilo da i tamo sadim jako gusto, puno gušće nego je uopće zamislivo u klasičnim vrtovima i promatrala što se događa. Gredice koje su bile gusto zasađene i gdje sam kombinirala biljke po veličini i načinu rasta bile su puno bujnije, s manje korova i daleko zdravije nego u klasičnim gredicama.
