Mali vrt na metru kvadratnom
Jedno vrijeme, dok velika njiva još nije bila ni ideja, a kamoli stvarnost i dok sam gledala kako najbolje iskoristiti prostor na terasi i transformirati ju iz slučajnog, stihijski nastalog vrta u pažljivo dizajnirani povrtnjak, naišla sam na metodu planiranja vrta zvanu square foot garden. I želim vam ju približiti jer je iznimno praktična ako želite napraviti svoj prvi mali vrt, a nemate puno prostora, znanja, alata ni vremena. Ovom metodom mali vrt napravite za jedno popodne.
Metodu square foot garden osmislio je i strukturirao Mel Bartholomew, u želji da ponudi alat za kreiranje sasvim malih, ali bogatih vrtova gdje god se nađeš i razbije predrasudu da je uzgojiti vlastitu hranu nemoguće ako nemaš velika polja, puno alata i investicija. Iako sam na njegove tehnike naišla tek kasnije, kad sam prve radove na terasi već odradila, dala sam si vremena i truda proučiti detaljnije i dio učenja primijenila i na veliki vrt.
Čak i sada, kada su preda mnom puno veći izazovi na velikoj njivi, terasa je moja gradska oaza gdje mogu imati salatu na dohvat ruke i uživati u popodnevnoj kavi u zelenilu. I gledati debele bumbare kako im dupe zapinje u cvijeću krastavca.
Square foot garden metoda uzgoja svodi se na jednostavnu podjelu parcela/gredice na kvadratni metar odnosno kvadratne stope (autor je Englez). Na tlo se preporuča postaviti neki okvir, u njegovim vrtovima se obično viđaju drveni, znači malo uzdignuta gredica, u koji se ubaci mješavina komposta + gnojiva, treseta i perlita u omjerima 1:1:1. Takva mješavina postaje supstrat za sadnju. Visina okvira idealno iznosi 20 cm, no neke povrćke plićeg korijena sasvim dobro uspijevaju i u nižim okvirima. Ako je tlo ispod takve gredice travnjak ili nešto slično, nema potrebe za višim okvirom, jer će se trava s vremenom razgraditi, a tlo prorahliti djelovanjem glisti i drugih bića koja žive u tlu. Ako se pak radi vrt na nekoj čvrstoj podlozi, koja onemogućava biljkama da s vremenom šire korijenje, onda je možda zgodno razmisliti o nešto višem okviru i postavljanju malog drenažnog sloja na samo dno, kako se ne bi zadržavala voda.
U square foot garden metodi sadi se na gusto. Najgušće moguće. Toliko gusto je moguće saditi jer je takva mješavina bogata hranjivima i ima za sve biljke sasvim dovoljno nutrijenata, a jako dobro zadržava i vodu.
Poanta ovakvog pristupa je omogućiti sadnju povrtnjaka bilo gdje, bilo kome, bez potrebe da se ulaže puno rada i vremena u obradu zemlje i poboljšavanje kvalitete tla. Iako je financijski ulog u startu nešto veći, on je skoro pa jednokratan, jer jednom oformljen povrtnjak može trajati godinama uz povremenu prihranu kroz sezonu.
Na sličnom principu nastala je i moja terasa. Iako tada nisam znala za metodu square foot garden, ispalo je da u svojim drvenim okvirima zahvaljujući dobroj i bogatoj zemlji mogu uzgojiti puno više nego sam mislila i saditi gušće nego da sadim u tlu.
Ako vas umara i sama pomisao da sami tražite sastojke za napraviti ovaj supstrat, moja topla preporuka je da kupite već gotovu kvalitetnu mješavinu zemlje kakvu sam ja nabavila za svoju terasu. Slobodno me kontaktirajte i pitajte pa ću vas uputiti dalje, da vidite kako se planira jedan mali povrtnjak po metodi square foot garden.
SQUARE FOOT GARDEN – korak po korak
Korak 1.
Najprije je potrebno premjeriti prostor, ograditi ga i nasuti supstrat. Ispod okvira se može i ne mora staviti sloj kartona, da spriječi izbijanje korova. Ja sam stavila karton i korov je svejedno izbijao.
Korak 2.
Okvir se potom podijeli (mogu se i ne moraju staviti oznake od špage, da se razdijele polja) na 9 jednakih kvadrata/polja.
Korak 3.
Potom sjedneš sam sa sobom i razmisliš: što mi treba, što volim jesti i, što me veseli gledati da raste. Ovo zadnje je najvažnije, jer naši vrtovi osim što su mjesta gdje raste naša hrana trebaju biti i mjesto užitka i stvaranja ljepote.
Korak 4.
Nabaviš sadnice i posadiš. Eto vrta u jedno popodne.
Mel Bartholomew je kroz godine proučavanja square foot garden metode razradio cijeli sustav i dao vrlo točne smjernice o tome koliko kojeg povrća je moguće zasaditi po jednom kvadratnom metru, unutar 9 kvadrata na koliko se okvir podijeli, što je daleko više od onoga kako se sadi klasični vrt. Pogotovo kada se kombinira visoko i nisko povrće i pametno iskoristi svaki centimetar. Pa tako kaže da se u jedan segment posadi jedna rajčica, ali 36 mladih lukova, 9 rotkvica, 4 cikle itd. Kada se kombinira ovako gusta sadnja, sa sadnjom u intervalima i berbom samo onoliko koliko treba, ovakav povrtnjak stvarno može biti bogati izvor hrane začina i cvijeća.
Ja vam ovdje donosim kratki pregled mogućnosti, prema njegovim saznanjima, samo ilustrativno da vidite o kojoj se gustoći radi i koliko je toga moguće uzgojiti na samo jednom kvadratnom metru.
Naša njiva na terasi je u svojoj konačnoj verziji imala 6 gredica složenih približno po ovoj metodi, što je bilo ukupno 12m2! To je za jedan gradski povrtnjak i više nego odlično. Ne mogu u potpunosti prilagoditi ovoj metodi, jer su dimenzije mojih gredica drugačije, ali neke principe stvarno mogu primijeniti i maksimalno iskoristiti svaki centimetar.
Kasnije sam metodu guste sadnje, približno nalik ovoj kombinirala na velikom vrtu i mogu vam reći da su mi to bile najbolje i najplodnije gredice.
